Autor: doc. dr. sc. Daniela Bevanda Glibo, internist-gastroenterohepatolog
Celijakija je kronična, sistemska autoimuna bolest koja se javlja u genetski predisponiranih osoba. Pogađa oko 1% osoba na svijetu, a epidemiološki podaci pokazuju da učestalost posljednjih godina dodatno raste. U nastanku bolesti ulogu imaju brojni genetski, okolišni i socioekonomski faktori. Nastaje kao imunološka reakcija na poznati čimbenik okoliša, gluten i srodne prolamine iz žitarica (u pšenici, ječmu i raži, a stavovi o zobi su podijeljeni). Dolazi do pojave tzv. enteropatije–upala i oštećenje sluznice tankog crijeva zbog čega se gubi sposobnost apsorpcije hranjivih sastojaka, te se naziva i glutenska enteropatija.
Istine o celijakiji
- Celijakija je kronična bolest tankog crijeva.
- Celijakija je najčešći doživotni poremećaj povezan s hranom.
- Svi koji boluju od celijakije nemaju iste simptome.
- Gluten je toksičan za osobe s celijakijom, i treba ga potpuno eliminirati iz prehrane.
- Istraživanja pokazuju poboljšanje simptoma kod 70% pacijenata unutar dva tjedna od početka bezglutenske dijete.
- Razine protutijela mogu se normalizirati tijekom 6 do 12 mjeseci.
- Simptomi celijakije ovise o dobi, trajanju bolesti, jačini bolesti i oštećenju organa.
- Izvancrijevne manifestacije bolesti mogu se javiti kod celijakije.
- Komplikacije nastaju u osoba koje se ne liječe.
- Maligna bolest (limfom crijeva) češća je u neliječenoj celijakiji.
- Celijakija se može kontrolirati eliminacijom glutena iz prehrane.
Zablude o celijakiji
- Celijakija je rijetka bolest.
- Celijakija se javlja samo u dječjoj dobi.
- Celijakija se uvijek manifestira proljevima.
- Celijakija se nikad ne pojavljuje kod odraslih.
- Pacijent koji se osjeća bolje uz bezglutensku dijetu sigurno ima celijakiju.
- Nakon oporavka sluznice, pacijenti mogu ponovno jesti glutenske žitarice.
- Jedan pozitivan serološki nalaz je dovoljan za dijagnozu celijakije.
- Celijakija se javlja samo u Europi i Americi.
- Djecu treba hraniti bezglutenskom hranom kako bi se spriječio razvoj celijakije.
- Gluten je uvijek toksičan za sve ljude.
- Bezglutenska prehrana je zdraviji izbor za sve.
,,Za pojavu celijakije potrebna je genetska sklonost i prisutnost glutena u prehrani, dakle postoji uloga naslijeđa i uloga okoline.”
Ako se posumnja na celijakiju, ne treba odmah krenuti s bezglutenskom dijetom. Potrebno je prvo provesti dijagnostičku obradu. Također, ako se pacijent osjeća bolje uz bezglutensku dijetu, to ne znači da se sigurno radi o celijakiji, te da nije potrebna daljnja dijagnostička obrada.
Simptomi celijakije ovise o dobi, trajanju i jačini bolesti te oštećenju organa. Simptomi probavnog sustava čine klasičnu sliku celijakije. Bolest se prezentira gubitkom apetita, povraćanjem, bolovima u trbuhu, nadutošću, obilnim, smrdljivim, pjenušavim i neprobavljenim stolicama, a posljedično zaostatkom u tjelesnom napredovanju, mršavljenjem i na kraju pothranjenošću. Obično se javlja u male djece. Nekada je ova slika bila dominantna među oboljelima od celijakije, a danas je pokazuje manje od polovice bolesnika.
U starijih osoba češće su nespecifične probavne tegobe bez proljeva ili ih uopće nema. Pa ipak, celijakija je danas jedna od najčešćih probavnih bolesti, osobito u djece.
Izvancrijevne oblike bolesti treba razlikovati od bolesti udruženih s celijakijom, tj. bolesti koje su češće u osoba s celijakijom, ali liječenje celijakije (bezglutenska dijeta) ne utječe na njihovu pojavnost niti mijenja tijek te druge bolesti. Primjerice, rizik za drugu autoimunu bolest je 3-10 puta veći u osoba s celijakijom nego u općoj populaciji. Česta je udruženost sa šećernom bolešću tip 1, autoimunom bolesti štitnjače i jetrenom autoimunom bolešću.
Preporučuje se NE započinjati bezglutensku prehranu prije postavljanja konačne dijagnoze!
Celijakija se ne može izliječiti, ali se može kontrolirati eliminacijom glutena iz prehrane. Posljednjih je godina hrana bez glutena postala vrlo popularna jer ljudi pogrešno vjeruju da je ona zdravija i da doprinosi zdravom životnom stilu. Iako hrana bez glutena može biti skuplja i često ima manje vlakana, proteina te više masti, soli i šećera, to ne znači da je nužno zdravija za osobe koje ne boluju od celijakije.
Istražuju se i druga terapijska rješenja, no zasad nema zadovoljavajuće alternative bezglutenskoj prehrani. Što se dijeta ranije počne, to se ranije povuku simptomi. Bolesnike uobičajeno kontroliraju gastroenterolog i nutricionist.